RAVNO—NAJMANJI GRAD U BOSNI I HERCEGOVINI

Ravno je smješteno na zaravni s koje pogled prema istoku seže preko istočnoga dijela Donjega polja, Gornjega polja i Luga sve do Orjena na ulazu u Boku kotorsku. Prema sjeveru se preko polja, koje se tijekom zime nekoć pretvaralo u more, obzor otvara u smjeru vijenca vrhunaca visokih i više od tisuću metara, koji se zimi često zabijele te se između njih, ako vam pogled ne zakloni brežuljak Oblat, naziru koteški klanci i vijugave staze s kojih je mitski pop Luka posljednji put pogledao rodni kraj prije zbjega pred Osmanlijama. Jadransko je more od naselja udaljeno tek petnaestak kilometara zračne linije, a Dubrovnik cestom 56 kilometara. Svejedno je dolazite li u njega iz smjera Orahova Dola i Zavale ili preko Čepikuća i Trebinje jer se Ravno na prvi pogled s obiju strana doima poput gradića u unutrašnjosti kakva dalmatinskoga otoka, a ako se bolje usredotočite i uočite koji od četiriju zvonika, učinit će vam se poput kakva gradića u Apuliji ili Markama na zapadnoj jadranskoj obali usnula tijekom poslijepodnevne sijeste.

Prvi spomen i različita imena

U povijesnim se vrelima Ravno spominje od 1438., kad se Vukac Milutinović obvezao na trogodišnju službu dubrovačkomu vlastelinu Nikoli Alojziju Gučetiću, no naselje je jamačno starije jer se u njemu na više mjesta nalaze nekropole stećaka. Na drevnost naselja osim materijalnih spomenika upućuju i toponimi, primjerice predjeli Mukušina i Na Peruni, u kojima su očuvana imena slavenskih božanstava Mokoši, božice plodnosti, te Peruna, slavenskoga boga groma i munje. Prožimanje je starih slavenskih vjerovanja i kršćanstva vidljivo i po tome što se ravanjsko Igrište nalazi pred župnom crkvom. U Popovu su igrišta mjesta na kojima su po predaji igrale vile, a u srednjovjekovlju su se ondje održavali zborovi i okupljala mladež. Na Igrištu su se na Tijelovo (koje se u Ravnome najčešće naziva Korosande) radila tri oltara od zelenoga grma. Je li i to trag negdašnjih nastojanja da se usjevi i stoka zaštite od djelovanja zlih sila? Na ravanjsko je igrište vodilo pet ulica iz različitih ravanjskih četvrti i šesta koja je vodila prema Rupnome Dolu.
Više je predaja povezanih s nastankom mjesta. Po jednoj su ga osnovali Ramnjani, doseljenici iz Rame. To se može povezati s podatkom da je Ravno u povijesnim vrelima zapisano kao Ramno, a neki ga Popovci i danas tako zovu. Po drugoj su predaji Ravno osnovali Grci, a ravanjsko je groblje prepuno nadgrobnih spomenika s grčkim nazivom proto, kojim se imenovalo prvorazredne klesare. Po trećoj se predaji naselje nekoć nazivalo Drijenje
te je napušteno kad je poharano kugom, a onda ponovno  osnovano i nazvano današnjim imenom, Ravno, zbog položaja na zaravni. Da je posljednja predaja najtočnija, upućuje podatak da je u samome naselju više predjela koji se nazivaju plas (plas je zaravan obrasla travom), a i jedna se „četvrt” naziva Plasnom glavicom.