JNA je sa svojim pomagačima 13. 11. 1991. na svirep način masakrirala osam Hrvata u Kijevu Dolu. Svi ubijeni civili bili su stariji od 60 godina. Iako se o ovome zločinu u javnosti malo zna, a još manje govori, mora se znati da je to bio prvi masovni zločin u BiH, tj. prvi genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu.

Kao i svake godine, tako ćemo se i ove okupiti u subotu 14. 11. kod spomenika žrtvama. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća slavit ćemo svetu misu u 9:30 sati za nevine i nedužne žrtve. Mi kršćani trebamo moliti za naše stradale, ali i za njihove mučitelje i progonitelje, jer nas vjera naša uči i Isus nam s križa poručuje i danas: „Oprosti im, Oče, jer ne znaju što čine i što su učinili.” Pozivam sve vas na ovu svetu misu na Kijev Do, jer naše žrtve ne smiju biti zaboravljene.

POČIVALI U MIRU BOŽJEM!

Sveti Martin iz Toursa, čiji blagdan slavimo 11. studenoga, jedan je od najomiljenijih i najštovanijih svetaca u cijeloj Katoličkoj Crkvi, a njegov život ostaje trajni uzor istinske kršćanske ljubavi i solidarnosti. Rođen u Panoniji, u mladosti je bio rimski vojnik, no srce ga je vuklo Kristu, pa se već s dvanaest godina odlučio posvetiti vjeri. Najpoznatiji trenutak njegova života dogodio se pred gradskim vratima Amiensa, kada je, susrevši promrzloga i polugologa prosjaka, svojim vojničkim mačem presjekao svoj ogrtač i polovicu dao siromahu, da bi se iduće noći u snu suočio sa samim Isusom odjevenim u taj dio plašta.

Taj čin milosrđa potaknuo ga je na primanje krštenja i napuštanje vojske, nakon čega je postao gorljivi navjestitelj Evanđelja i putujući propovjednik. Svojim uzornim i jednostavnim životom ubrzo je zadobio silne simpatije naroda, koji ga je 371. godine izabrao za biskupa u francuskom gradu Toursu. Iako je primio biskupsku čast, Martin je ostao duboko ponizan, živeći u skromnoj redovničkoj zajednici nedaleko od grada, te se neprestano borio protiv poganstva, krivovjerja i socijalne nepravde. Preminuo je na glasu svetosti 397. godine u Candesu, a njegov je grob brzo postao jednim od najvažnijih hodočasničkih središta srednjovjekovne Europe.

U hrvatskoj je tradiciji spomendan ovoga sveca duboko povezan s pučkim običajem krštenja mošta, takozvanim Martinjem, koje simbolizira radost plodova zemlje i zahvalnost Bogu za darovanu ljetinu. Sveti Martin ostaje nam uzorom pastira koji je prepoznavao lice Krista u svakom čovjeku, učeći nas da vjeru ne svjedočimo samo riječima, nego prije svega djelima konkretne ljubavi i dijeljenja s potrebitima.